Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga. Smetnje se razvijaju postepeno i najčešće se inicijalno prezentiraju kao zaboravljivost. Simptomi se tijekom vremena pogoršavaju te se osim zaboravljivosti javlja i cijeli niz drugih smetnji poput otežane orijentacije u vremenu i prostoru, traženja riječi pri govoru i neprepoznavanja bliskih osoba.
Pojava ovih smetnji kao i sve veća zaboravljivost dovode do toga da osoba koja boluje od Alzheimerove bolesti postaje ovisna o tuđoj pomoći. Učestalost bolesti raste s životnom dobi i Alzheimerova bolest se obično javlja u osoba starijih od 65 godina života. Obzirom na podatak da današnje društvo sve više stari učestalost Alzheimerove bolesti eskponencijalno raste i zbog toga se danas govori o „epidemiji Alzheimerove bolesti“.
Najnovije procjene govore da će do 2020. godine u Svijetu biti 43 milijuna oboljelih a do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih. Milijunski broj bolesnika koji boluju od Alzheimerove bolesti i osoba koje se brinu o njima naveo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju da proglasi Alzheimerovu bolest javnozdravstvenim prioritetom. Ova činjenica postavlja imperativ na društvo da se rano prepoznaju znakove bolesti i započne adekvatno liječenje. Stanovištvo Hrvatske spada u staru populaciju i procijenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih te da će ta brojka dodatno rasti. Smatra se da se godišnje u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači svaka 3 sata se javlja jedan novi slučaj.
Simptomi bolesti tipično se javljaju u osoba starijih od 65 godina. U malog postotka bolesnika, otprilike 5% prvi simptomi se javljaju u osoba između 30-te i 60-te godine života i tada govorimo o ranom oblik bolesti.
Alzheimerovoj bolesti ne mora prethoditi nikakav događaj, može doći „sama od sebe”. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, poput odlaska u mirovinu ili boravka u bolnici.
Alzheimerova bolest u većini slučajeva nije nasljedna. Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija mozga. Točan razlog propadanja nije poznat ali zna se da dolazi do nakupljanja proteina (tau i beta amiloid) koji dovode do smrti neurona i posljedično atrofije mozga. Promjene proteina počinju se javljati otprike 10-tak godina prije pojave simptoma i označavaju se kao pretklinička faza Alzheimerove bolesti. Abnormalni depoziti proteina formiraju amiloidne plakove i tau vretena što dovodi do poremećene funkcije živačnih stanica koji gube međusobne veze i umiru. Oštećenja živčanih stanica započinje u dijelu mozga koji se naziva hipokampus, dio mozga zadužen za pamćenje nedavnih, novih događaja. Kako proces bolesti napreduje zahvaćene su brojne regije mozga. U uznapredovalim fazama bolesti zahvaćen je čitav mozak.
Alzheimerova bolest danas zbog velikog broja bolesnika predstavlja javnozdravstveni prioritet. Kako bi se što bolje moglo pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima potrebno je što prije obratiti se liječnicima radi pravodobnog postavljanja dijagnoze i liječenja.
