Vaskularna demencija obuhvaća različita stanja koja dovode do pada kognitivnih funkcija zbog bolesti krvnih žila. Osobe s vaskularnom demencijom imaju probleme s razmišljanjem, govorom, pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama što se može dogoditi iznenada ili se može pojaviti postepeno i isprva proći neopaženo. Vaskularna demencija je česti uzrok demencije, smatra se drugim po učestalosti, odmah iza Alzheimerove bolesti.
Vaskularna demencija nastaje zbog stanja koja oštećuju krvne žile, smanjujući ili blokirajući dotok krvi u mozak. Smanjeni dotok krvi u mozak uzrokuje nedostatak prijeko potrebnog kisika. Nedostatak kisika dovodi do oštećenja mozga, čak i u kratkom vremenskom razdoblju. Uslijed ovih promjena koje dovode do vaskularne bolesti u mozgu dolazi do progresivnog pogoršanje pamćenja i drugih kognitivnih funkcija.
Moždani udar je jedan od čestih uzroka vaskularne demencije, ali I druga stanja, poput šećerne bolesti ili visokog krvnog tlaka, mogu oštetiti krvne žile i na kraju dovesti do problema s pamćenjem ili razmišljanjem. Klinički takvi bolesnici mogu izgledati vrlo slično bolesnicima s Alzheimerovom bolešću ali neki klinički simptomi i nalazi snimanja mozga upućuju na to da je vaskularna bolest uzrok tegoba.
Vaskularna demencija može uzrokovati različite simptome ovisno o mjestu oštećenja krvnih žila u mozgu. Na primjer, osoba koja je doživjela moždani udar može imati iznenadne probleme s pamćenjem, ravnotežom ili govorom. Mnogi ljudi sa vaskularnom demencijom imaju problema s pamćenjem. Drugi mogu imati poteškoće u organizaciji i rješavanju složenih problema, usporenosti u mislima ili poteškoće s pažnjom i koncentracijom.
Uz ove promjene kognitivnih funkcija mogu se javljati promjene raspoloženja ili ponašanja, poput razdražljivosti, gubitka interesa ili depresije. Osim kognitivnih smetnji i promjena raspoloženja javljaju se i problemi s ravnotežom i kretanjem, poput recimo slabosti jedne strane tijela.
Kontroliranje čimbenika rizika za nastanak vaskularne demencije može usporiti brzinu kojom vaskularna demencija napreduje i može spriječiti daljnje kliničko pogoršanje. Ovisno o situaciji stanje se može liječiti lijekovima za sniženje krvnog tlaka, smanjenje razine kolesterola, lijekovima koji sprečavaju zgrušavanje krvi i kontroliraju razine šećera u krvi. Lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti također mogu pomoći. Osobe s vaskularnom demencijom mogu imati koristi od kognitivnog treninga. Ove su aktivnosti osmišljene da potaknu pažnju i koncentraciju te različite druge kognitivne funkcije uključujući pamćenje i razmišljanje. Vrlo je bitno raditi i na prevenciji, tj sprečavanju novog moždanog udara koji može znatno pogoršati postojeće stanje.
Održavanje zdravog načina života u četrdesetima i pedesetima čini se da je posebno važno za smanjenje rizika od vaskularne demencije. To uključuje fizičku i mentalnu aktivnost, zdravu prehranu, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, liječenje visokog krvnog tlaka i kolesterola, te strogu kontrolu šećera u krvi i tjelesne kilaže.
