Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj spavanja koji izaziva pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Može uzrokovati značajnu nelagodu, nesanicu i probleme sa svakodnevnim funkcioniranjem te zbog toga liječenje treba biti prioritet. Simptomi se tipično javljaju u mirovanju, kada je osoba opuštena, sjedi ili leži i to najčešće u večernjim satima, neposredno prije spavanja. Na pomicanje nogu, ustajanje ili hodanje neugoda u nogama prolazi i dolazi do olakšanja ali kad se bolesnik smiri i pokuša zaspasti tegobe se mogu ponovno javiti. Tegobe narušavaju san zbog čega bolesnici pate od kronične nesanice. Bolesnici s izrazitim tegobama spavaju manje od pet sati tijekom noći a oni s blagim simptomima imaju san lošije kvalitete.
Bolesnici sa sindromom nemirnih nogu nemaju samo problem sa snom već im je teško sjediti duže vrijeme, naprimjer tijekom duge vožnje automobilom ili avionom. Sindrom nemirnih nogu se često javlja a većina ljudi razvije tegobe nakon dobi od 45 godina. Žene imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca za razvoj ovog poremećaja. Iako se često javlja vrlo često ostaje neprepoznat. Osme što se simptomi ne prepoznaju oni se i ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, čak i od strane liječnika. Razlog tome je što bolesnici teško mogu opisati svoje tegobe; kao čudan i neugodan osjećaj u nogama i snažan poriv za njihovim pomicanjem. Ovaj osjećaj neugode opisuje se kao bol, svrbež, pečenje, trnjenje, probadanje ili udar struje. Jedini način ublažavanja nelagode je pomicanje nogu.
Sindrom nemirnih nogu može biti rezultat nekog drugog stanja ili bolesti te se može javiti u osoba koje pate od anemije uzrokovane nedostatkom željeza, šećerne bolesti, Parkinsonove bolesti, drugih neurološih stanja poput oštećenja kralježnične moždine ili kod bolesnika koji imaju kronično zatajenje bubrega. Sindrom nemirnih nogu također je čest tijekom trudnoće i otprilike 40% trudnica ima ovakve poteškoće.Tada govorimo o sekundarnom sindromu nemirnih nogu. U velikog broja bolesnika ne postoji jasan uzrok ovog sindroma i tada se govori o primarnom ili idiopatskom sindromu nemirnih nogu.
Da bi se postavila dijagnoza sindroma nemirnih nogu potrebno je učiniti neurološki pregled, odrediti razine željeza u krvi i učiniti osnovne pretrage krvi ali ne postoji laboratorijski test na temelju kojeg možemo postavitiii dijagnozu sindroma nemirnih nogu.
Metode liječenja ovise o obliku sindroma nemirnih nogu i kod sekundarnih oblika najbitnije je liječiti osnovni uzrok koji je doveo do bolesti. Otklanjenjem osnovnog uzroka otkloniti će se i tegobe u okviru sindroma nemirnih nogu. Nedostatak željeza jedan od glavnih uzroka tegoba te je nekoliko studija pokazalo da dodaci željeza mogu pomoći ublažavanju tegoba sindroma nemirnih nogu. Osim željeza, nedostatak vitamina D također je povezan sa sindromom nemirnih nogu. Studija iz 2014. otkrila je da suplementi vitamina D smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu.
