Sindrom karpalnog kanala predstavlja bolni sindrom koji nastaje zbog pritiska na živac medianus pri prolazu kroz karpalni kanal. Živac medianus prenosi osjetne signale iz područja palca, kažiprsta, srednjeg prsta i dijela prstenjaka i kontrolira motoričke funkcije palca. Ovaj živac prolazi kroz karpalni kanal – uski, kruti prolaz ligamenata i kostiju u području zapešća šake kroz koji osim živca medianusa prolaze i tetive koje savijaju prste.
Pritisak na živac medianus u području karpalnog kanala može dovesti do utrnutosti, slabosti i trnjenja podlaktice u jednoj ili obje ruke. Žene imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati sindrom karpalnog kanala od muškaraca. Sindrom karpalnog kanala najčešće se dijagnosticira u dobi od 30 do 60 godina života. Određena stanja povećavaju rizik od njegovog razvoja, uključujući dijabetes, visoki krvni tlak i artritis.
Oticanje unutar zapešća uzrokuje pritisak na živac u području karpalnog kanala. Sindrom karpalnog kanala često je rezultat kombinacije čimbenika koji povećavaju pritisak na živac medianus i tetive u karpalnom kanalu, a ne problem sa samim živcem.
Čimbenici koji doprinose uključuju traumu ili ozljedu zgloba koji uzrokuju oticanje, poput uganuća ili prijeloma; prekomjerno aktivnu hipofizu; nedovoljno aktivnu štitnjaču; i reumatoidni artritis.
Drugi čimbenici koji mogu pridonijeti kompresiji uključuju mehaničke probleme u zglobu ručnog zgloba, ponovljenu uporabu vibrirajućih ručnih alata, zadržavanje tekućine tijekom trudnoće ili menopauze ili razvoj ciste ili tumora u kanalu.
Sindrom može znatno ometati svakodnevne aktivnosti i narušavati kvalitetu života. Neliječeni sindrom karpalnog kanala može dovesti do trajnog oštećenja živaca, invaliditeta i gubitka funkcije ruke. Zbog toga je bitno rano prepoznati simptome sindrome karpalnog kanala i započeti liječenje. Fizikalna terapija i promjena načina života može dovesti do značajnog dugoročnog poboljšanja i ukloniti simptome.
