Neurodegenerativni poremećaji su stanja u kojima dolazi do oštećenja živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Oštećenje neurona uzrokuje probleme s načinom na koji se ljudi kreću, misle, osjećaju ili ponašaju. Predstavljaju raznoliku skupina stanja koja uključuju Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, supranuklearnu paralizu, ataksije, normotenzivni hidrocefalus i mnoge druga bolesti. Brojna istraživanja provode se kako bi se otkrio uzrok neurodegenerativnih poremećaja i unaprijedio tretman ovih stanja.
Neurodegenerativni poremećaji povezani su sa oštećenjem neurona u mozgu. Ovo oštećenje može biti uzrok neurodegenerativnih poremećaja ili posljedica drugih procesa koji oštećuju moždane stanice. Učestalost ovih bolesti povećava se sa životnom dobi i predviđa se da će se broj oboljelih od demencije (koji se već broji u desecima milijuna) udvostručiti u slijedećih 20 godina.
Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije navodi da “ukoliko se ne poduzmu hitne mjere na globalnoj razini, očekuje se da će teret neurodegenerativnih postati ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju” te se neurodegenerativne bolesti a poglavito demencije smatraju javnozdravstvenim prioritetom. Prema Alzheimer’s World Alzheimer Report 2020 Alzheimer’s Association International (ADI), predviđa se da će približno 152 milijuna ljudi živjeti s demencijom do 2050. Alzheimorova bolest je danas u Sjedinjenim Američkim državama šesti vodeći uzrok smrti.
Neuroni su specijalizirane stanice koje omogućuju komunikaciju mozga s ostatkom tijela. Oni su sastavni dio živčanog sustava koji uključuje mozak i leđnu moždinu. Neuroni se obično ne reproduciraju niti zamjenjuju sami, pa kada se oštete ili umru, tijelo ih ne može zamijeniti.
Zbog njihovog oštećenja ili smrti, dolazi do gubitka moždane aktivnosti što dovodi do problema s kretanjem ili mentalnim funkcioniranjem. Simptomi neurodegenerativnih poremećaja razlikuju se ovisno o tome koje su regije mozga zahvaćene. Neki neurodegenerativni poremećaji uglavnom uzrokuju probleme s kretanjem (ataksije), dok drugi uglavnom uzrokuju probleme s mentalnim funkcioniranjem (demencije).
Neki od najčešćih neurodegenerativnih poremećaja su:
Alzheimerova bolest
oblik demencije u kojem je mentalno funkcioniranje, osobito pamćenje, oštećeno.
Parkinsonova bolest
stanje koje je posljedica degeneracije određenih neurona, što dovodi do smanjene kontrole pokreta tijela.
Bolest motoričkih neurona
skupina bolesti u kojima neuroni koji kontroliraju mišiće degeneriraju i umiru, što dovodi do gubitka kontrole mišića i konačno paralize.
Huntingtonova bolest
nasljedni neurodegenerativni poremećaj koji uzrokuje probleme s kretanjem i mentalnim funkcioniranjem.
Većina neurodegenerativnih poremećaja razvija se kasnije u životu i progresivni su, što znači da s vremenom dovode do sve veće invalidnosti.
Neki neurodegenerativni poremećaji uzrokovani su naslijeđenim genetskim promjenama. Ovi se poremećaji javljaju u obiteljima: neispravan gen prenosi se s roditelja na djecu. Primjeri genetskih neurodegenerativnih poremećaja uključuju Huntingtonovu bolest i rijetke slučajeve bolesti motoričkih neurona i neke ataksije.
Većina neurodegenerativnih poremećaja posljedica je kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika. Zbog toga je teško predvidjeti tko će razviti bolest. Specifične genetske promjene koje povećavaju mogućnost bolesti identificirane su za neka stanja, ali u većini slučajeva genetski utjecaji na neurodegenerativne poremećaje nisu dobro shvaćeni. Čimbenici okoliša također doprinose neurodegenerativnim poremećajima. Na primjer, postoje dokazi koji povezuju Parkinsonovu bolest s dugotrajnom izloženošću pesticidima, toksinima i kemikalijama. Najveći poznati čimbenik rizika za mnoge neurodegenerativne poremećaje je dob. U svijetu milijuni ljudi boluju od ovih bolesti. Ove će brojke vjerojatno rasti kako populacija stari, što neurodegenerativne poremećaje čini javno zdravstvenim problemom.
