Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti.
Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne aktivnosti u mozgu koji mogu dovesti do širokog raspona simptoma i ponašanja.
Oni su obilježje epilepsije, ali se mogu pojaviti i kod osoba bez dijagnoze epilepsije. Mogu se manifestirati promjenama ponašanja ili svijesti, pokretima ili nekim osjetnim fenomenima. Epilepsija i napadaji mogu se razviti kod svake osobe u bilo kojoj dobi.
Napadaji i epilepsija češći su kod male djece i starijih osoba. Ponekad je teško reći kada osoba ima napadaj. Osoba koja ima napadaj može izgledati zbunjeno ili kao da bulji u nešto čega nema. Drugi napadaji mogu uzrokovati da osoba padne, trese se i postane nesvjesna što se događa oko nje. Epileptički napadaji imaju početak, sredinu i kraj.
Simptomi tijekom napadaja obično su stereotipni (javljaju se svaki put na isti ili sličan način), epizodični (dolaze i prolaze) i mogu biti nepredvidivi. Aura ili upozorenje prvi je simptom napadaja i smatra se dijelom napadaja. Često je aura neopisiv osjećaj. Ponekad ga je lako prepoznati i može biti promjena u osjećaju, senzaciji, mislima ili ponašanju koja je slična svaki put kad se pojavi napadaj.
Sredina napadaja često se naziva iktalna faza. To je vremensko razdoblje od prvih simptoma (uključujući auru) do kraja aktivnosti napadaja. To je u korelaciji s aktivnošću električnog napadaja u mozgu. Kako napadaj prestaje, nastupa postiktalna faza – to je razdoblje oporavka nakon napadaja.
Neki se ljudi odmah oporave dok će drugima trebati nekoliko minuta do sati da se osjećaju kao inače. Vrsta napadaja, kao i dio mozga koji napadaj zahvata, utječe na razdoblje oporavka – koliko dugo može trajati i što se tijekom njega može dogoditi.
Mozak bilo koje osobe može razviti epileptički napad. Bolesnici s epilepsijom imaju niži prag napadaja – to znači da je vjerojatnije da će imati napadaje nego ljudi bez epilepsije iako svaka osoba tijekom svog života može razviti epileptički napadaj.
Važno je uočiti razliku između epileptičkog napadaja i epilepsije. Razumijevanje ovih razlika ključno je za točnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, budući da pristupi liječenju mogu značajno varirati ovisno o tome da li se radi o izoliranom napadu ili epilepsiji. Rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu uvelike poboljšati kvalitetu života osoba pogođenih ovim stanjima.
